 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
|
|
Husein beg Gradascevic - pokret, ideja i inspiracija |
Eho pokreta i borbi Husein bega Gradascevica protiv turske carevine 1830. godine imao je dalekosezne posljedice po narode Balkana. Cak daleko vise po ostale narode nego same Bosnjake, (Srbe, Albance, Bugare..)
Gradascevic je suprostavljajuci se mocnom turskom carstvu i pobjedama koje je izvojevao goneci vojsku Porte pokazao da je ono ranjivo. (Na Kosovu, mjestu Stimaja blizu Pristine, uz vojno sadejstvo Albanaca - Arnauta, pobjedjuje vezira Rasid - pasu). Zahtjevima koje je iznio Porti pokazao je da je samostalnost drzava okupiranih od mocnog Otomanskog carstva alternativa. Podsjetimo se da su Bosnjaci tada trazili da sami upravljuju svojom zemljom bez stranaca, da sultan promjeni svoju odluku o ustupanju teritorija s desne strane Drine Srbima, da sultan natjera Srbe da poniste sve kupoprodajne ugovore koje su pod prisilom napravili sa muslimanima u smederevskom sandzaku, da sami biraju svoga gospodara, i da sva pitanja koja se ticu Bosne oni sami rjesavaju... Ono sto je najznacajnija poruka Gradascevicevog ustanka, odnosno bosnjackog pokreta kog on simbolizuje, jeste cinjenica da Bosanci tada Turskoj opciji slicnosti po vjeri nude novu evropsku opciju slicnosti po prostoru.
Latas, Gradascevicev osvetnik
To kako je sam ustanak zavrsio ovdje ne treba posebno isticati ali interesantnim smatram jedan detalj koji ce kasnije imati velikog znacaja za sudbinu Bosne i Bosnjaka. Naime u strahu pred silom i idejom Gradascevica koja se silovito priblizavala samom Carigradu, Porta trazi odgovor kako zaustaviti duh i vojsku Gradascevica. U Stambolu je tada na skolama bio jos jedan Bosnjak tad anoniman Omer Latas, kasnije pasa. On je ponudio rijesenje za Bosnu i Gradascevica jamceci svojom glavom. `Posaljite telala Gradascevicu i porucite mu da dobija vlast u tuzlanskoj nahiji, njega Stambol ne interesuje, a drugog telala saljite u Hecegovinu i obecajte tamosnjim begovima vlast ako ga presretnu i potuku na povratku.` Znamo da je Gradascevic stvarno odustao od borbi prema Stambolu i vratio se prema Tuzli, znamo i da su ga sa ledja kod Sarajeva napale hercegovacke age (Smail-aga Cengic i Ali-pasa Stocevic - Rizvanbegovic). Znamo i to da je tada u Bosni porazen duh o samostalnosti Bosne a pobjedio duh turkofila cengica i rizvanbegovica. Ovdje dodajmo i to da je dvadesetak godina kasnije u Bosnu stigao Omer - pasa Latas sa svim ovlastima da kazni i umiri Bosnu. On je to tako vojnicki i strasno radio da je posjekao bosnjacku elitu tog vremena od cega se, kako tvrdi akademik Muhamed Filipovic Bosnjaci nisu oporavili do dana danasnjeg. Glumac Josip Pejakovic glumeci godinama Latasa tvrdi da je Latas svojim progonima bosnjacke elite svetio samog Husein - bega Gradascevica. Bilo kako bilo poslije Gradascevica, sve do danas, Bosnjaci nisu uspjeli da profiliraju svoje zahtjeve, sami sebe, prostor po kom se zovu niti ostvarili jedinstvo oko tih pitanja. O jedinstvu Bosnjaka u pokretu Gradascevica svjedoci cinjenica da je sam program pokreta naglasavao "da je najvaznije ostvariti puno jedinstvo u Bosni". To potvrdjuje i i carski izaslanik u Bosni, koji u vapaju moli sultana da odobri ono sto Bosnjaci traze, jer to oni zasluzuju, a onda zakljucuje: "Aman sultane, za ime Boga, grehota je razbiti ovo jedinstvo."
U surovoj borbi sa samoodrzanje politicki protivnici, rivali za prostor Bosne su im nametali kriterije odredjenja po tome sta oni nisu, a ne ono sta oni jesu. Naprimjer i danas ako pitate Bosnjaka sta nije, on ce kao iz topa znati da nije ono sto su njegovi neprijatelji prije svega Srbi i Hrvati, (interesantno je da u te svoje neprijatelje ne ubraja Turke) ali ako ga pitate ko jeste, to ne zna. Malo je onih medju Bosnjacima koji ce vam znati da je "Bosanac germansko ime za vlasnika zemlje Bosne (Bosnier = Bosanac), a Bosnjak njegova latinizirana izvedenica (Bosnjaq = Bosnjak = Bosanac).
Malo je onih koji znaju da u tom imenovanju religijska pripadnost ne igra ulogu.
Malo je onih kod Bosnjaka koji ce iz ove cinjenice izvuci i poruku da je u Evropi pitanje svih pitanja odrediti se prostorno.
Vjera Albanca je albanstvo
Ono sto Bosnjaci nisu izvukli kao poruku iz svog pokreta kog simbolizuje Gradascevic izvukli su Albanci ( o Srbima sam pisao u drugom kontekstu "Bosna u ideji velike Srbije" , S.K: "Bosnjastvo na vjetrometini" ) Albanski pjesnik Pashko Vasa nosen idejom samostalnosti Albanije i jedinstvom Albanaca u XIX vijeku, poslije bitke Gradascevica na Kosovu ce ispjevati stihove "Nemojte gledati crkve i dzamije, vjera Albanca je albanstvo".
U cijelom dvadestom vijeku svi oni koji su se doticali albanstva doticali su se i poruke Pashka Vasa. Ta poruka ce u intelektualnim krugovima Albanaca dobiti i znacenje svojevrsnog ekstrakta i sustine etnickog i kulturnog identiteta Albanaca, uz nastojanje da joj se pridaju i atributi svetosti.
Djeluje nevjerovatno ali i komunisticki lider Albanaca u Albaniji Envera Hodze, poruku Pashka Vasa prihvata kao politicku poruku njemu ostavljenu.
U danasnjem kontekstu nacionalnih i prostornih uoblicavanja Albanaca mozemo primjetiti da je sama ideja slicnosti po albanstvu, ne po vjeri, konstanta.
Uticaj velikosrpske ideje i terora prema Albancima na samu ideju velikoalbanstva treba posebno elaborirati ovdje samo istaknimo da je ona cinjenica, cak mozemo sagledavati pozajmljivanje, kopiranje nekih stavki iz srpskog veliko nacionalniog projekata. Takodje pitanje za sebe je i pitanje albanskog jezika kao zastitnog i prepoznatljivog znaka albanske posebnosti jedinstva, kao i pitanje tradicionalnog albasnkog zivota. Tu dodajmo i pitanje poklapanja interesa velikih sila da ostvare neke od svojih interesa na Balkanu sa idejom Albanaca da se nacionalno i prostorno uoblice. (SAD prije svega. Bombardovanje Milosevica tek kad je pocinio genocid na Kosovu ali i izgradnja vojne baze na Kosovu)
Bosna i bosanstvo
To zasto se Bosanci nisu prepoznali u bosanstvu kao svojoj vjeri pitanje je za sebe. Svakako dio te price je poraz Gradascevica i duha gradascevica ali i cinjenica da sve kalkulacije susjeda (Srba, Hrvata, Crnogoraca) sa Bosnom neminovno vode unistavanju i same pomisli o bosanstvu. ( igre sa imenom "muslimani", "Muslimani", progon bosnjacke elite, vidi S.K. "Kob bosanske pameti").
Turskom politickom imidju slicnosti po vjeri Srbija na teritoriji koju pravi suprostavlja imidz slicnosti po prostoru tim da u narednim fazama stanovnistvo posrbljava.
Ali na prostoru Bosne i Hercegovine primjenjuje turski princip slicnosti po vjeri da bi opet dosla do prostora Bosne. To prakticno znaci da od 1864. godine pocinje nazivati Bosanca pravoslavca "Srbinom" dok Bosanca muslimana naziva "muslimanom".
Poenta je da se Bosanac pravoslavac naziva prostornom kategorijom "Srbin" a Bosanac musliman duhovnom kategorijom "musliman". Ili jos preciznije Srbin je vlasnik prostora a "musliman" vlasnik neba. Sva nastojanja od pada turskog carstva i idu u tom pravcu da se Srbin i Hrvat ustolice na prostoru Bosne i Hercegovine a da se "musliman" podigne u nebo, protjera... Istini za volju ovdje treba istaci i cinjenicu da se ideji bosanstva suprostavlja i klerikalna islamska struja samih Bosnjaka koja svaku ideju o bosanstvu posistovjecuje sa idejom deislamizacije dijela Bosnjaka (muslimana). Drastican primjer je primjer politike SDA stranke i Izetbegovica koji ideji slicnosti po prostoru u odbrani Bosne suprostavljaju ideju slicnosti po vjeri. Pitanje opstanka i Bosne i Bosanaca ne poznaje druge nacine osim identifikacije njenih gradjana sa njima samima. U onoj mjeri u kojoj su Bosanci vise pravoslavci, Srbi, katolici, Hrvati, muslimani, Bosnjaci u suzenom (Izetbegovicevom obliku), komunisti i sl.... to je manje Bosne a njihova sudbina neizvjesnija, ili je nema. Bosna je najjaci argument koji Bosanci mogu imati, bosanstvo moguca vjera nad vjerama a granice Bosne jedini garant njihova opstanka. Getoizacija Bosanaca po nacionalnim getima zvanim entiteti (zvanicno 2, nezvanicno 3) je drugo ime za nove krvave i genocidne rasplete za dogledno vrijeme.
Nesto se pitam: Da li ce neko od Bosanaca izpjevati poput Pashka Vasa inspirisanog duhom Gradascevica :"Nemojte gledati crkve i dzamije, vjera Bosanaca je bosanstvo".
<< BACK
|
|
|
|
|
