 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
|
|
CISTINA |
Ivanic je za naci-Evropu
Memorijalni skup u Potocarima 11. jula svjedoci o trajanju tragedije Srebrenicana, dometima mirovnog procesa u BiH i posebno u RS i djelotvornosti medjunarodne mirovne misije. Ucesnici skupa bili su getoizirani, a brojni policajci RS u biti su cuvali "Srpsku" od "onih iz Federacije". Federalna TV je onemogucena da snimi emisiju u Potocarima. A aktivistkinje beogradske nevladine organizacije "Zene u crnom", koje tvrde da su uredno najavile dolazak, sprijecene su da dodju na skup sjecanja na bosnjacke zrtve genocida. O cemu se tu radi govori recenica jednog od policajaca, koju je prenijela Violeta Djikanovic: "Idite u Bratunac, Bujanovac, Presevo, a ne u Potocare". U Bratuncu je isti dan odrzan kontra skup u spomen srpskih zrtava. Policija kao politicki (a ne profesionalni) egzekutor u RS ne da Srpkinjama da dolaskom u Potocare ucine gestu koja bi bila vazna u sizifovskim nastojanjima normalizacije medjunacionalnih i medjuvjerskih odnosa u BiH. Pojava "Zena u crnom" na skupu u Potocarima bila bi i medijski sok za RS i to je sprijeceno. Niko od zvanicnika iz RS (izuzev Sulejmana Tihica, potpredsjednika Narodne skupstine RS) nije bio u Potocarima. Kao sto nikad niko od ljudi na vlasti u tom entitetu i iz tog entiteta nije kazao recenicu koja ce svom punocom progovoriti u masovnom ubijanju Bosnjaka u Srebrenici, ratnim zlocinima Srba inace i odgovornostima za to, do hapsenja. Kao sto niko u RS ne vodi iskreno akciju na povratku Hrvata i Bosnjaka, kao sto se vlasti u RS ne brinu za povratnike, njihov smjestaj, ekonomski, socijalni polozaj i zdravstvenu zastitu. Niko od zvanicnika u RS ne osudjuje nasrtaje na povratnike. Sankcionisanje odgovornih za lanjsko cetnicko nasilje u Trebinju i Banjoj Luci dolazi u sasma suzenom vidu i to na visestruko insistiranje medjunarodnih faktora. Kada je rijec o RTVRS, za nju Bosnjaci i Hrvati kao da ne postoje ni kao gradjani RS, ni kao povratnici ili moguci povratnici. Medju medijima sa sjedistem u RS izdvajaju se "Nezavisne novine" koje su 11. jula na drugoj strani objavile tekst o srebrenickoj tragediji kombinujuci izjave svjedokinja i izvode iza haskih optuznica. Premijer RS, lider PDP Mladen Ivanic, nasao je za shodno da zakaze predizbornu konvenciju svoje stranke bas na 11. juli, sto je poruka sama po sebi, a pojacana do morbidnosti sloganom: "Da postane evropska, a ostane Srpska". Na sta ce to asocirati, pogotovo tog dana, nego na genocid. Nedavne promjene Ustava RS (kada ce bh. javnosti biti dostupan preciscen tekst tog inoviranog Ustava?) o konstitutivnosti i ravnopravnosti sva tri naroda slogan PDP ismijava. RS u evropske integracije ne moze bez BiH koju izborni poklic PDP ( e jest Partija za demokratske promjene!?) ignorise. "Evropska" poruka PDP je atak na smisao Vijeca Evrope i Evropske unije i proces sveevropskog prozimanja koji je logikom stvari multinacionalan. A slogan PDP naglasava entitetski i mononacionalni aspekt integracije sto je kontradikcija sama po sebi, jer je destruktivan po BiH i time antiintegracijski. Ivanic sugerise neku naci-Evropu po recepturi Le Pena, Hajdera i slicnih. Posljednja iskustva s Potocarima i generalni odnos RS prema srebrenickoj tragediji govore da je krajnje vrijeme za zaokret u tretmanu Srebrenice i Srebrenicana kao paradigme ratnih stradanja, ali i vlasti i politicara u RS. I domace vlasti i medjunarodni faktori moraju srebrenicko pitanje posebno tretirati. Od rjesavanja egzistencijalnih pitanja Srebrenicana, bilo da se zele vratiti bilo zivjeti gdje drugdje, do konstituisanja razvojnog programa za to podrucje. Svi dosadasnji pokusaji u tom mjeru djeluju neubjedljivo zbog verbalizma, sukoba interesa i malog ucinka. Svodjenje odnosa prema srebrenickoj katastrofi samo na memorijalno-vjersku dimenziju je bijeg od odgovornosti i za proslost i za buducnost Srebrenice i Srebrenicana. Poratna sudbina Srebrenice je prica o perspektivi cijele zemlje. A RS treba napokon u potpunosti vratiti u bh. drzavne okvire i ostvariti supremaciju Ustava BiH na tom prostoru. Vlast u RS mora biti od medjunarodnih autoriteta doslovno natjerana na provedbu odlucujucih stavki Dejtonskog sporazuma, najprije hapsenje ratnih zlocinaca i masovan samoodrziv povratak Bosnjaka i Hrvata. Sa stalnom dezintegrativnom politikom RS, naravno, ne moze biti daljnih integracija bh. u Evropu i sire. Visoki predstavnik i njegovi sponzori imaju dovoljno nacina da u RS uvedu kakav-takav red na liniji bh. revitalizacije. Tema ljudska prava i RS mora biti stalnom tackom dnevnog reda medjunarodne mirovne misije u BiH.
Zija DIZDAREVIC
<< BACK
|
|
|
|
|
