 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
|
|
Sa Prvog svjetskog kongresa bh. dijaspore (3) |
Ostvareni snovi doktora iz Sidneja
Kako je ideja iz Sidneja pretvorena u djelo. Strani dolari brzo će postati skupi za BiH, a dijaspora je ta koja može i želi da investira u domovinu. Samo Bosanci u svijetu znaju da je nostalgija za domovinom neizlječiva bolest. Osnivanje Saveza dijaspore BiH je istorijski događaj
Piše: Haris HALILOVIĆ
SARAJEVO-MINHEN - Mustafa Karavdić, doktor stomatologije iz Sidneja, po mnogima je bio "zvijezda" Prvog kongresa dijaspore BiH. Ovaj Bosanac iz Visokog, 1997. godine pokrenuo je ideju o organizovanju Kongresa bh. dijaspore koja je 25. i 26. maja u Sarajevu pretvorena u djelo, osnivanjem Svjetskog saveza dijaspore BiH. Markantno odjeven, u crno odijelo - sa šeširom, doktor Karavdić nije krio svoju sreću što je njegova ideja zaživjela. "Kauboj iz Australije", kako su ga mnogi nazvali bio je najinteresantniji i mnogobrojnim bh. novinarima koji su pratili Kongres. U jednoj od pauza Kongresa odgovarao je i na pitanja za čitaoce evropskog "Oslobođenja".
Uvijek uz domovinu
- Zovem se Mustafa Karavdić - priča doktor iz Sidneja. - Rodom sam iz Visokog. Po zanimanju sam doktor stomatologije. Vani sam otišao 1991. godine. Prvo u Maleziju, a poslije u udaljenu englesku koloniju koju neki zovu Australija. Od samog početka agresije na BiH uključio sam se u rad njene dijaspore. Kroz razne organizacije i institucije.
o Koliko ima naših građana u Australiji i kako su organizovani?
- U Australiji živi oko 50.000 građana iz BiH. Ova cifra nije precizna jer bh. građani u ovu zemlju dolaze na nekoliko različitih načina, putem raznih organizacija za useljavanje. Od onih državnih, humanitarnih, crkvenih - do porodičnih i prijateljskih garancija, pa je tačan broj u ovom trenutku teško utvrditi. Dobar pokazatelj je popis stanovništva iz 1996. godine na kojem je kao državu iz koje dolaze, 26.000 ljudi navelo Bosnu i Hercegovinu. Prije agresije na BiH od bosanskih organizacija na prostorima Australije bila je registrovana jedino Islamska zajednica. Početkom 1992. godine, kao jedan od pozitivnih aspekata agresije dogodilo se i registrovanje ostalih organizacija naših građana sa kulturnim, humanitarnim, sportskim i drugim predznacima. Sada u Australiji postoji široka lepeza zvanično registrovanih organizacija, udruženja i klubova koji se bave prezentiranjem bogate kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Tokom agresije na BiH sve organizacije zajednički su radile na prikupljanju humanitarne pomoći, odjeće, hrane i lijekova. Sa potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma bosanske organizacije i institucije okreću se svojoj primarnoj aktivnosti, humanitarne i dalje rade na sakupljanju pomoći, sportske se okreću sportu, a organizacije iz kulture bave se kulturom.
Ideja iz "Preporoda"
o Predsjednik ste Kulturnog društva "Preporod" iz Sidneja. Hoćete li ukratko predstaviti organizaciju u kojoj ste aktivni?
- "Preporod" je na prostorima Australije zvanično registrovan 1993. godine. U redovne aktivnosti "PREPOROD"-a ubrajamo nedjeljne tribine koje organizujemo svake četvrte nedjelje u mjesecu na kojima prezentiramo novoizašle knjige na bosanskom i engleskom jeziku koje tretiraju Bosnu. Stalni nastupi članova "Preporoda" na radio-programima širom Australije kao i prilozi u novinama koje izlaze na bosanskom i engleskom jeziku su redovne aktivnosti. Svake godine naš "Preporod" priređuje nagradni konkurs za srednjoškolce koji objavljujemo u novinama koje izlaze u Bosni, te tako dodjeljujemo jednogodišnju stipendiju za najbolje radove. Održavamo stalnu saradnju i susrete sa društveno-političkim predstavnicima australijske vlade. Jedan od projekata našeg društva je video-kaseta na kojoj se nalazi kratka historija glavnog grada BiH, dokumentarni film "Sarajevo je…Sarajevo". Naime, otkupili smo betacam-tape i ekskluzivno pravo na umnožavanje i distribuciju ovog filma u Australiji. Imamo veoma dobru saradnju sa "Preporodom" iz Hrvatske kao i sa matičnim odborom "Preporoda" u BiH. Održavamo i stalne kontakte sa nekoliko organizacija građana BiH iz Evrope, Azije i Amerike.
o U "Preporodu" se i rodila ideja o osnivanju Svjetskog saveza dijaspore BiH?
- Marta mjeseca 1997. godine imali smo sastanak Kulturnog društva "Preporod" i donijeli jednoglasan zaključak da je neophodno uvezivanje svih institucija i organizacija građana BiH koje su registrovane i djeluju van granica BiH u jednu matičnu organizaciju koja bi bila u stanju da komunicira sa našoj državom - Bosnom i Hercegovinom. Aprila mjeseca iste godine, pismeno smo se obratili na 260 adresa organizacija i institucija do kojih smo uspjeli da dođemo, prethodno konsultujući DKP-a BiH širom svijeta. Od svih odgovora koji su tada stigli na našu adresu, najbolji je bio onaj iz Engleske, od predstavnika "Bosnia & Herzegovina UK Network". Predsjednik, gospodin Namik Alimajstorović i njegovi saradnici dali su najbolji odgovor i ponudili sve što mogu uraditi za tu ideju. Imajući u vidu njihov položaj, geopolitički položaj Engleske, to da se nalaze u centru jedine velike imperije danas i naše želje da se osnivački kongres održi u Londonu, nastavili smo saradnju. U novembru prošle godine, u Londonu smo imali osnivački skup dijaspore naše zemlje koji smatram velikim događajem. Poznajem istoriju svih dijaspora. Od jevrejske do irske i poljske. Za tako nešto neminovno je da prođe i 50 godina. Dijaspora je kompleksna, a naša dijaspora je do prvog kongresa došla za dvije i po godine. To je rekordan rok. To je još jedan dokaz da ova država (BiH) rađa genijalce. I u dijaspori i u samoj BiH. Najbolji dokaz za to je organizacija skupa u Londonu i ovog u Sarajevu. Ovo je nešto što bih ja okarakterisao kao historiju. Možda u ovom trenutku ta historija nije shvaćena, ali biće. Mi razumijemo da naša država nema mogućnost u ovom trenutku da gleda u daleku budućnost, jer je pritisnuta svakakvim problemima. Ali, ovakav način dijaspore biće budućnost i u finansijskom i u političkom djelovanju naše države. Strani dolari vrlo brzo će postati preskupi za BiH, a dijaspora je ta koja može i želi da investira i donira u svoju domovinu.
Istorijski događaj
o Rekli ste da dijaspora planira ulagati u BiH. Imate li konkretnih projekata?
- Kako da ne. Mnogi BiH vide iz Bosne. Mi je vidimo iz perspektive Zapada. Mi iz "Preporoda", iz Australije smatramo da je u ovom trenutku najvažnije ulaganje u nauku. Naš prijedlog je da Savjet prihvati uspostavljanje i finansiranje naučno-istraživačkog centra za fiziku i matematiku u Sarajevu. Ja sam već kontaktirao ljude sa PMF-a u Sarajevu. Imamo kompletnu analizu i predračun vrijednosti za opremu koja bi trebala da se uspostavi takav jedan institut. Siguran sam da bi sa veoma malim ulaganjima došlo do veoma interesantnih i istorijskih događaja. Dakle, iz ničeg da se stvori nešto. Ja imam kompletan finansijski izveštaj koliko bi to koštalo.
o Koliko bi to koštalo?
- Predračunska vrijednost opreme uz već postojeću je, oko 650.000 konvertibilnih maraka. Ukoliko to Kongres i Savjet i ne prihvati, ja imam alternativno rješenje. Nastojaću da to finansira Australija. Mi smo živi svjedoci da još uvijek mladi, stručni kadrovi napuštaju BiH jer ne vide budućnost za sebe i svoje porodice. Ovakvi i slični projekti koje dijaspora može ponuditi uöinili bi da jedan broj stručnih kadrova ostane u BiH, a time bi se stvorili i bolji uslovi za rad i za one kadrove koji se vrate u Bosnu.
o Na Kongresu ste isticali da su ovo najsretniji dani u Vašem životu?
- I jesu. Rekao sam, osnivanje Svjetskog savjeta dijaspore BiH je istorijski događaj. Ponosan sam što je moja ideja pretvorena u život. Samo mi koji živimo u dijaspori dobro znamo da je nostalgija za svojom domovinom neizlječiva bolest.
U sljedeći petak: "Bosanci u Austriji i Sloveniji"
Poziv čitaocima
Poštovani čitaoci, ako i Vi živite i radite negdje u svijetu, daleko od rodnog kraja, a niste bili u mogućnosti da prisustvujete Prvom kongresu dijaspore BiH, na kome je osnovan Svjetski savez dijaspore BiH, pozivamo Vas da nam se javite i kažete svoje mišljenje o organizovanosti ( ili neorganizovanosti) građana BiH i iznesete svoje prijedloge kako bi nam svima bilo bolje. Ekipa evropskog "Oslobođenja" s pažnjom će pročitati svako vaše pismo i ista objaviti na stranicama našeg i vašeg lista. Javljati nam se možete pismeno, putem pošte i e-maila, kao i putem telefona koji se nalaze na predposljednjoj stranici lista. Mi smo u Njemačkoj i radujemo se svakom vašem javljanju.
<< BACK
|
|
|
|
|
