 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
|
|
Ekskluzivno! "Oslobođenje" na licu mjesta, u Sarajevu, na Prvom svjetskom kongresu dijaspore BiH |
Svjetski savez dijaspore spaja dvije Bosne
Kako je protekao Prvi kongres i osnovan Svjetski savez dijaspore BiH. Nezaboravan susret zemljaka iz cijelog svijeta. Prijestolnica bh. dijaspore naredne dvije godine u Engleskoj. Hoće li BiH omogućiti dvojna državljanstva. Emocije zemljaka, obećanja političara
Piše: Haris HALILOVI]
SARAJEVO - Prošlog vikenda, u subotu, 25. i nedjelju, 26. maja, u hotelu "Park" u Sarajevu - Vogošći, održan je Prvi svjetski kongres dijaspore BiH u čijem radu je učestvovalo više od 200 delegata iz cijelog svijeta. Kongres je završen osnivanjem Svjetskog saveza dijaspore BiH, kao krovne organizacije saveza, asocijacija, udruženja, klubova i drugih organizacija bh. građana u svijetu. Za predsjednika Saveza izabran je Namik Alimajstorović iz Engleske, koji je bio i predsjednik Inicijativnog odbora, za potpredsjednika Ramiz Zučević, a Anes Cerić za generalnog sekretara. Sjedište Svjetskog saveza dijaspore naredne dvije godine biće u Velikoj Britaniji. Kongres je izabrao i Glavni odbor Saveza od 17 članova, usvojio Statut, po kome je Savez multietnička, humanitarna i interesna organizacija iseljenika BiH, kao i Deklaraciju Svjetskog saveza, u kojoj se nalaze njegovi glavni zadaci.
Istorijski susret zemljaka
Prvi i kako su neki i isticali - istorijski Kongres dijaspore BiH bio je medijski događaj dana u subotu i nedjelju u našoj domovini. Sva informativna sredstva u BiH: štampa, televizija, radio stanice dale su ovom događaju prvorazredan značaj i puno prostora. U subotu, već od ranog jutra prijemne prostorije hotela "Park" u Vogošći bile su pune naših zemljaka iz cijelog svijeta. Od onih koji su u Sarajevo stigli iz gradova u susjednim Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Sloveniji - do onih koji su u glavni grad BiH "zapucali" iz Austrije, Njemačke, Švicarske, Holandije, Danske, Norveške, Švedske, Engleske, SAD-a, Australije… Već poslije osam sati na jutarnju kaficu u ne baš malom bifeu hotela morao se čekati red. Atmosfera je bila predivna, puna dirljivih emocija. Na licima zemljaka iz cijelog svijeta, mada su neki izgledali prilično umorni od duga puta, očitovalo se vidno zadovoljstvo što su u domovini, među onima sličnim sebi i što će prisustvovati osnivanju organizacije koja će ih u svijetu povezati i uspostaviti bolju vezu sa domovinom. Kongres je počeo svečano, himnom BiH, u prepunoj kongresnoj sali hotela "Park". Nakon uobičajenih pozdravnih riječi Kongresu se prvi obratio Beriz Belkić, predsjedavajući Predsjedništva BiH. - "Dragi zemljaci, dragi građani BiH, u ime Predsjedništva BiH pozdravljam vas i izražavam našu podršku vašem radu i vašoj inicijativi. Odajemo priznanje svima onima koji su oblikovali ovu inicijativu i uložili trud i rad da se Kongres održi. Predsjedništvo BiH podržava ovaj skup iz više razloga. BiH je danas zemlja sa velikim brojem svojih građana koji žive van njenih granica. To ima svoje i dobre i loše strane. To je ogromno bogatstvo. Pravo svakog čovjeka je pravo na svoju domovinu. Čovjek rođenjem dobija tu stvar. Vrlo je važno odnos prema domovini, prema majci pomiriti i sa odnosom prema maćehi. Mnogi od vas će se opredjeljivati da uzmu i državljanstvo druge države. Sticajem okolnosti, volje i želje to je pravo ljudi. Vrlo je važno da se ta ljubav podijeli. Vrlo je važno i to da je Kongres multietnička, multinacionalna, nevladina, samostalna asocijacija okupljena oko iskrene želje da ljudi iskažu svoj odnos prema domovini bez ikakvih opterećenja", rekao je Beriz Belkić u svom obraćanju delegatima Kongresa.
Zlatkova diplomatija i dvojna državljanstva
Nakon Belkića prisutnima se obratio Zlatko Lagumdžija, ministar inostranih poslova BiH. "Čast i zadovoljstvo mi je što sam sa vama, na Prvom Kongresu bh. dijaspore. @elim da vam zaželim uspjeh. @elim da ovo doživimo kao start, a ne cilj. Ovo je tačka do koje smo stigli na putu do stvarnog uspjeha. BiH u zadnjih šest godina od dejtonskog mira na neki način prolazi kroz fazu svog integriranja. Unutrašnje integracije, kako bi se integrirala u sve regionalne i evropske tokove kako bi bila dio svijeta iz kojeg vi dolazite. Kako bi BiH bila vijest na SSN-u. Ne zato što se ubijamo i što se ponašamo kao neljudi, nego zato što je ovo zemlja nade, zemlja šanse. Mi danas pokušavamo da objedinimo zemlju, ali isto tako da objedinimo i dvije BiH. Jedna je BiH u BiH, a jedna BiH je izvan BiH. @elimo da ujedinimo te dvije BiH ostajući ono što jesmo i možda planirajući svoju budućnost po cijelom svijetu. Bitno je da danas, na početku trećeg milenijuma znamo da nije isto biti dijaspora danas i prije deset, četrdeset godina. Nekada su ljudi odlazili iz svoje zemlje znajući da se nikada neće vratiti. Danas je vrijeme u kome će buduće generacije biti građani svijeta, ali i imati korijene negdje gdje oni jesu i odakle jesu. Biti i Bosanci i Hercegovci, biti i Bošnjaci, bosanski Srbi i bosanski Hrvati, biti građani ove zemlje, a istovremeno biti građani svijeta i državljani i nekih drugih zemalja koje su im pomogle kada im je bilo najteže. Naša uloga u ovoj zemlji je da pored silnih podjela koje smo prošli ne pravimo još nove podjele. Na neke koji su tu i neke koji nisu tu. Naša dijaspora nastala na tragediji, nesreći, ratu, ubistvima, paljevinama, zločinima, najviše na tragediji, jeste i mora biti možda naše najveće bogatstvo. Ova zemlja, dok dođe do normalne zemlje proćiće kroz šest faza. Tri smo prošli. Mir u ovoj zemlji je obezbijeđen. Druga faza kroz koju smo prošli okončana je prijemom u Vijeće Evrope, kada je BiH dobila evropsku tapiju da je evropska zemlja. Skinuto je sa dnevnog reda pitanje, da li je BiH država. Ona to jeste i ta se činjenica promijeniti ne može. Treća faza kroz koju smo prošli je pitanje jednakopravnosti sva tri naroda na čitavoj teritoriji BiH. Ustavne promjene koje su iza nas nisu kao ni vaš Kongres cilj, one su početak jednog puta ka ustavnom uređenju ove zemlje na svim nivoima. Ustavne promjene su otkočile proces koji je stajao zablokiran od Dejtonskog sporazuma do danas i otvorio po prvi put pravnu i ustavnu situaciju u kojoj su i Srbi i Hrvati i Bošnjaci jednakopravni na čitavoj teritoriji BiH, uključujući i njihovu jednakopravnost i u ustavima entiteta. Pred nama su još tri teža zadatka: Da ova zemlja bude zemlja vladavine prava u kojoj će ratni zločinci, međunarodni kriminalci i kojekakvi bjelosvjetski teroristi biti strano tijelo i pred sudom pravde. Što u Hagu, što pred domaćim sudovima. Druga faza je jačanje institucija BiH da ova zemlja bude ekonomski prosperitetna zemlja. Kao ministar vanjskih poslova, pozivam vas da koristite diplomatska predstavništva BiH. Naša diplomatija više nema za cilj da pravi prijatelje u svijetu. Naša zemlja je zemlja koja ima prijatelje u svijetu. Funkcija naše diplomatije je da se okrene ekonomskoj diplomatiji i projektu stvaranja jedne BiH na čitavoj planeti. Pozivam vas da nam pomognete da naša diplomatija bude što više u vašoj funkciji i da nam skećete pažnju na to šta treba u njoj popraviti. Vi ste državljani BiH. Nažalost, po našem Ustavu, do kraja ove godine treba da potpišemo bilateralne sporazume sa zemljama o dvojnom državljanstvu. U mnogim zemljama ti procesi su u toku. @elim vašu podršku za inicijativu da se promijeni, ne samo Zakon, nego da se ako treba izmijene i ustavne odredbe koje obavezivaju da se potpišu bilateralni sporazumi sa svim zemljama do 01.01.2003. godine, jer nema ni jedne države koja je ovako mala kao mi, a koja svojim ustavom onemogućava da državljani te zemlje budu i državljani druge zemlje do datuma koji je 01.01 - bilo koje godine", rekao je ministar Lagumdžija delegatima Kongresa, pozivajući ih da se registruju i izađu na predstojeće izbore u našoj zemlji.
Podrška i zadaci Savjeta
Nakon obraćanja Lagumdžije, prisutnima je pročitan i telegram podrške Kongresu upućen od strane dr. Harisa Silajdžića, što je popraćeno aplauzom. Poslije toga delegatima Kongresa obratila se gospođa Kadrija Šabić-Haračić, zamjenica ministra za ljudska prava, izbjegla i raseljena lica. Ona je podržala Kongres i osnivanje Svjetskog saveza bh. dijaspore, a prisutne je više obavijestila i o aktivnostima svoga ministarstva. Podrška zemljacima u svijetu nije izostala ni u govorima Avde Hebiba, predsjednika Matice iseljenika BiH, dr. Save Vlaškog, zamjenika gradonačelnika Sarajeva, dr. Miljenka Aničića, koji je govorio u ime biskupa Franje Komarice, predsjednika Lige humanista, Mirhunise Zukić, predsjednice Saveza izbjeglica i raseljenih lica BiH i drugih koji su govorili kao domaćini.
Nakon predstavnika bh. vlasti uslijedila su obraćanja delegata. Bosanci i Hercegovci iz cijelog svijeta uglavnom su govorili o organizovanosti naših građana u zemljama i gradovima iz kojih dolaze, predstavljali udruženja, klubove i organizacije koje zastupaju i potrebi osnivanja Saveza i bolje komunikacije sa organima vlasti u domovini. Njihova izlaganja bila su puna emocija. Bilo je milina slušati o dobroj organizaciji i aktivnosti Bosanaca i Hercegovaca u pojedinim zemljama, poput Švedske, Danske, Engleske i Holandije, čiji su delegati bili najbrojniji, o radu mladih iz Njemačke, o stvaralačkom radu Bosanaca u dijaspori i o nepresušnoj želji da most sa domovinom naših ljudi postane što čvršći. Nakon interesantnih izlaganja delegati su se podijelili u tri radna stola na kojima su razgovarali i radili na teme: Privreda i dijaspora, Obrazovanje, informisanje, kultura i sport i Dijaspora i administrativno-pravna pitanja. Najinteresantnija debata drugog dana Kongresa vodila se oko dopune predložene Deklaracije Savjeta, načina i izbora članova Glavnog odbora i izbora domaćina Savjeta u narednom periodu. Glavni kandidati za sjedište Svjetskog saveza dijaspore BiH bili su Švedska i Velika Britanija. Glasanjem je odlučeno da to bude Velika Britanija, što je aktivne Šveđane, posebno Ediba Polju, predsjednika Saveza bh. udruženja Švedska koji su nudili izuzetne uslove za rad učinilo malo tužnim, ali ne i razočaranim. Na kraju je sve završeno uspješno. Delegati su osnovali Svjetski savez dijaspore BiH, izabrali njegovo rukovodstvo pred kojim je puno posla i postavili niz gorućih pitanja na koje zajedno sa bh. vlastima moraju što prije odgovoriti. Konkretno i djelom. U ime preko milion Bosanaca i Hercegovaca u svijetu koji to od njih očekuju. U ime svoje i budućnosti domovine. Delegati na Prvom kongresu dijaspore BiH bili su i članovi evropskog izdanja "Oslobođenja". Zabilježili smo sve što se dešavalo na Kongresu i oko njega. Razgovarali smo sa predstavnicima klubova i udruženja bh. građana iz cijelog svijeta. Od toga kako rade Bosanci u Austriji, Engleskoj, Švedskoj, Danskoj, Norveškoj, dalekim SAD-a, Australiji i Kanadi, njihovoj organizovanosti i neorganizovanosti u Sloveniji i Njemačkoj, ugroženosti u Srbiji i Crnoj Gori - aktivnostima žena u Italiji i Švedskoj - do toga šta očekuju mladi BiH u svijetu. Od narednog petka, narednih petaka i subota samo u "Oslobođenju" možete čitati više o tome - ko je ko u bh. dijaspori i šta nedostaje boljoj organizaciji Bosanaca i Hercegovaca u svijetu.
<< BACK
|
|
|
|
|
